Izlaganje tela ekstremno niskim temperaturama u kratkom vremenskom periodu poboljšava cirkulaciju, flitrira toksine, dok krv bogata kiseonikom teče do mišića i zglobova.
Sve ovo obezbeđuje zdarv i prirodan način za smanjenje upale uz ubrzavanje zarastanja oštećenog mekog tkiva i bolnih zglobova.
Kao neka ekstremna verzija paketa leda ili ledene kupke, smo brže, efikasnije i mnogo udobnije.
Krioterapija se u ove svrhe koristi više od 150 godina. Naglo rashlađivanje glave i vrata sužava krvne sudove (vazokonstrikcija) čime se smanjuje upala i osetljivost na svetlost i bol.
Endrofini, hormoni sreće, su veoma specifični neurotransmiteri, koji omogućuju telu da prevaziđe samo sebe. Primećeno je da se oslobađaju kod intenzivnih sportskih aktivnosti omogućujući bolje rezultate podizanjem praga bola (smanjenjem neprijatnosti).
Krioterapija uzrokuje da telo oslobađa više endorfina nego što to obično čini. Kako unutrašnja temperatura tela značajno opada, naš mozak i drugi organi oslobađaju određene hormone, kao i moždane hemikalije, kao što su endorfini, dopamin, serotonin i oksitocin (hormoni sreće).
Visoke koncentracije endorfina u mozgu proizvode osećaj euforije, povećavaju osećanje zadovoljstva i suzbijaju bol, kako fizički tako i psihički.
PREWORKOUT ENERGY BOOST - Nakon tretmana krioterapije, nivo energije se povećava, cirkulacija i metabolizam se ubrzavaju i fokus se izoštrava, povećavaju se performance, izdržljivost i snaga mišića, dok se umanjuje mogućnost povrede mekih tkiva. Zbog toga mnogi sportisti praktikuju odlazak u krio komoru neposredno pre treninga ili važnog meča.
U određenim profesionalnim sportskim klubovima odlazak u krio saunu pre treninga je obavezan i neizostavan.
POSTWORKOUT RECOVERY – Krioterapija nakon treninga smanjuje bol i napetost, umor i stres mišića, otklanja otok, smanjuje vreme oporavka i time omogućuje da sledeći trening dočekate u punom kapacitetu.
Kada Vas nešto boli, nervni impulsi šalju poruke mozgu da bolujete, hladnoća usporava nervne impulse tako da bol postaje minimalizovan.
Krioterapija takođe pomaže u smanjenju otoka, tkiva oslobađaju hemikalije zbog čega se okolni krvni sudovi šire, krioterapija radi suprotno, čini da se vaši krvni sudovi sužavaju i na taj način smanjuje otok. Dolazi do smanjenja brzine metabolizma u ćelijama što im daje veće šanse za preživljavanje nakon povrede i takođe im omogućava da se regenerišu.
Ovo pomaže da se više ćelija oporavi, sve to dovodi do bržeg i delotvornijeg oporavka. Čim završite sa tretmanom krvni sudovi se šire, obogaćena krv (hormonima, kiseonikom i enzimima za lečenje) se vraća u ostatak tela. Krv teče brže i to pomaže linfnom sistemu da radi efikasnije što pomaže u procesu zarastanja.
Prekomerne količine mlečne kiseline uzrokuju loše funkcionisanje mišića. Umor i potencijalni grčevi mišića mogu se pojaviti i ometati normalno funkcionisanje. Stimulacija hladnoćom ima pozitivan efekat na mišićne enzime, kao što je kreatin kinaza, koja igra glavnu ulogu u proizvodnji energije u telu. Dodatno se povećava sinteza laktat dehidrogenaze, odgovorne za konverziju mlečne kiseline, koja potom snabdeva ćelije energijom. Promenom imunoloških molekula terapijski proces krioterapije celog tela može očigledno olakšati proces oporavka nakon intenzivne fizičke aktivnosti.
Izlaganje niskim temperaturama proizvodi endorphin, hormon koji kontloliše obrazac spavanja. Ovaj hormon se proizvodi u mozgu i takođe je poznat kao neurotransmiter i distribuira se kroz nervni sistem da bi radio među nervnim ćelijama.
Još jedan od hormona odgovornih za ciklus spavanja i buđenja je noradrenalin koji igra ulogu proizvodnje novih neurona u mozgu. Ovaj hormon je takođe odgovoran za opšte raspoloženje i pamćenje.